Vidovdan (Dan svetog Vida)

Vidovdan (Видовдан), što znači „Dan svetog Vida", obilježava se 28. lipnja i ima najdublji značaj u srpskoj nacionalnoj svijesti. Ovaj dan obilježava Kosovsku bitku (1389.), u kojoj je srpski knez Lazar predvodio svoje snage protiv Osmanskog Carstva. Iako je bitka izgubljena, postala je središnji mit srpskog identiteta, simbolizirajući vječnu borbu između dobra i zla te izbor nebeskog nad zemaljskim carstvom.

Dana 28. lipnja 1389. (15. lipnja po julijanskom kalendaru), srpski knez Lazar Hrebeljanović predvodio je koaliciju srpskih velikaša protiv nadiruće osmanske vojske sultana Murada I. na Kosovu polju. Oba vođe poginula su u bici – knez Lazar je zarobljen i pogubljen, dok je sultan Murad ubijen.

Iako je neposredni ishod bitke bio neodlučan, označio je početak srpske podređenosti osmanskoj vladavini, koja će trajati gotovo pet stoljeća. Kosovski mit, sačuvan kroz epsku poeziju i usmenu predaju, pretvorio je poraz u duhovnu pobjedu: knez Lazar izabrao je „nebesko carstvo" mučeništva umjesto zemaljske podložnosti.

Ovaj datum svjedočio je i drugim ključnim događajima: atentat na nadvojvodu Franju Ferdinanda u Sarajevu na Vidovdan 1914. (koji je pokrenuo Prvi svjetski rat) i usvajanje Vidovdanskog ustava 1921.

Vidovdan je dan svečanog sjećanja, a ne slavlja. Srbi diljem svijeta pohađaju komemorativne službe, posebno na spomeniku Gazimestan na Kosovu polju i u manastiru Ravanica, gdje se čuvaju relikvije kneza Lazara.

Srpska pravoslavna crkva održava liturgije u spomen kosovskim mučenicima. Mnogi posjećuju grobove predaka i nacionalnih heroja. Kulturni događaji uključuju recitacije kosovske epske poezije i tradicionalnu glazbu.

Lik Kosovke djevojke (Косовка Девојка) iz epske poezije, koja njeguje ranjene ratnike, središnji je simbol dana. Vijenci se polažu na ratne spomenike diljem Srbije.